Svako voli da priča o snazi volje i za to postoji jako dobar razlog: To je prva stvar koja utiče na vašu sposobnost da izvršite svakodnevne zadatke. Ali vaša volja je ograničena. Područje mozga koje kontroliše vašu snagu volje se nalazi u prefrontalnom korteksu (možda se sjećate ovog iz biologije, područje neposredno iza čela). To je isto dio vašeg mozga koji vam pomaže u svakodnevnim stvarima.
Evo koliko manipulativan mozak može biti. U poznatom studiju, dvije grupe ljudi su dobile broj koji su trebali da zapamte. Jedna grupa je trebala zapamtiti dvocifrenu sekvencu, a druga je trebala zapamtiti sedam cifara (oba zadatka kratkoročne memorije). Obe grupe su hodale niz hodnik prostorije, gdje su predstavljene grickalice: salata, voće ili čokoladne torte-izbor je bio na ispitanicima.
Šta se desilo?
Oni koji su imali na umu sekvencu od sedam cifara su imali dva puta veće šanse da pojedu kolač umjesto da se opredijele za voće.
Oni koji su imali na umu sekvencu od sedam cifara su imali dva puta veće šanse da pojedu kolač umjesto da se opredijele za voće.
Istraživači ovo nazivaju "kognitivno opterećenje." Što više prostora u prefrontalnom korteksu je “zauzeto”, teže je da se donesu određene, pravilne odluke. To je razlog zašto vam je potrebno da se u skladu s poslom i psihički pripremite za isti, tako da imate dovoljno volje i za nove zadatke u toku dana-da poslije posla “opušteno” sa voljom odradite trening.
Imajte na umu da ako pokušavate da promijenite 10 ponašanja istovremeno, gotovo je nemoguće uspjeti.
S tim na umu spomenut ćemo i to da većina ljudi voli kontrolne liste, jer se osjećaju super kada precrtaju stvari sa iste i imaju osjećaj ostvarenosti. Ostvarivanje je super? Iskreno, i nije toliko. Bez obzira da li ili ne vi to shvatate sada, vi tako polažete temelje za neuspjeh.
Uspjeh zavisi o dosljednosti više od bilo čega! Dakle, umjesto da se pitate: "Šta želim postići?" postavite sebi pitanje: "Koji je najlakši način na koji mogu svaki dan nešto uraditi što će mi pomoći u ostvarenju mog cilja?"
Ovaj "svaki dan" dio je važan jer smo prebacili time svoj način razmišljanja, iznijansirali ga. Tako će teški zadaci postati praktični, izvodljivi. Kada radite nešto dobro osjećate se dobro. Zar ne? Uspjeh rađa uspjeh, a to stvara naviku. I navika čini sve lakšim. To je pravi cilj.
Ako se odričete alkohola i zatim izađete sa svojim prijateljima prvog vikenda u januaru, možda ćete primjetiti da ste poslije toga bijesni na sebe i pitate se na kraju: “Ostani pri postavljenom cilju ili ga prekršiti? Raditi ono što volim ili uraditi ono što osećam da je potrebno za uspjeh?”
To nisu pitanja koja želite da si postavite. Umjesto toga vi želite stvoriti drugačiji konstrukt. Počnite sa jednostavnijim zadacima koje možete savladati. Na primjer, postavite sebi jedan od ovih ciljeva:
• Ja ću jesti povrće dva puta dnevno.
• Ja ću spavati najmanje sedam sati po noći.
• Ja ću popiti dvije čaše vode uz svaki obrok.
• Ja ću ići na trening tri puta sedmično.
Postoji mnogo navika koje želite ili trebate da izgradite ali zapamtite da idete postepeno, da je za početak jedan zadatak i samo jedan dovoljan. Ne morate da jedete piletinu i brokulu za svaki obrok, svaki dan! Jedan po jedan zadatak. Jedna po jedna promjena. Polako. Odredite sami svoj tempo i pridržavajte ga se. Promjena je proces!
Prihvatanje promjena je teško. Niko ne želi da to prizna, ali to je istina. Zato ne otežavajte sebi stvari stvaranjem previše ciljeva odjednom ili fokusirajući se na ciljeve koji su vam kao osvajanje planine, umjesto toga odlučite se da odete u šetnju. Vi ćete na kraju osvojiti tu planinu, ali je bolje da se prvo izgradi zamah.
